CR-1
CR-2
CR-3
CR-5
CR-10
CR-30
CR-50
CR-100
CR-200
CR-300
CR-500
CR-1000
CR-2000
CR-3000
CR-5000
10Tons
Sušilica za otpad od hrane
Sjeckalica za otpatke hrane
Stroj za smanjenje otpadaOrganski čvrsti otpad koji građani odlažu u smeđe kante za recikliranje trenutno bi mogao proizvesti količinu komposta potrebnu za zadovoljavanje 8% hranjivih tvari potrebnih urbanoj i periurbanoj poljoprivredi, smanjujući utjecaje na okoliš poput eutrofikacije tla za 39% i globalnog zatopljenja za 130%.
Ovo je glavni zaključak studije koju je proveo Institut za znanost i tehnologiju okoliša Sveučilišta Autonoma u Barceloni (ICTA-UAB) koja analizira potencijal komposta proizvedenog od organskog krutog otpada kao zamjene za industrijski proizvedena mineralna gnojiva.
Studija, objavljena u časopisu Waste Management, utvrđuje da bi procijenjena proizvodnja komposta do 2025. mogla zadovoljiti 21% potreba za hranjivim tvarima urbanih i periurbanih usjeva u metropolitanskom području Barcelone (AMB), dodatno smanjujući utjecaj na okoliš.
To bi zahtijevalo „povećanje kapaciteta selektivnog prikupljanja organske tvari i proizvodnje komposta prema gradskom programu gospodarenja otpadom (PREMET25)“, kaže Juan David Arosemena, istraživač ICTA-UAB-a i glavni autor studije, koji naglašava da postoji velika prilika za daljnju optimizaciju kružnosti hranjivih tvari u gradovima i time iskorištavanje svih njezinih prednosti.
5,568 hektara periurbane i urbane poljoprivrede u metropolitanskom području Barcelone godišnje zahtijeva ukupno 1,474 tone NPK hranjivih tvari (dušik, fosfor i kalij), tri bitna elementa za rast biljaka. Od njih je dušik najtraženiji sa 769 tona, zatim kalij s 592 tone i fosfor sa 113 tona. Većinu potrebnih hranjivih tvari koriste žitarice (42%), povrće (38%), slatko voće (11%) i mahunarke (5%).
Od 5,106 tona komposta proizvedenog godišnje od organskog krutog otpada AMB-a, moglo bi se oporabiti 113 tona NPK hranjivih tvari (fosfor 44 tone, kalij 37 tona i dušik 32 tone), uz ostale elemente.
Osim što hrani polja usjeva, proizvodnja komposta ima važne ekološke prednosti za gradove, kao što je smanjenje emisija metana iz obrade miješanog otpada na odlagalištima, korištenje bioplina kao izvora energije i zamjena industrijskih mineralnih gnojiva u poljoprivredi. Ova industrijska mineralna gnojiva ne samo da se proizvode iz ograničenih resursa (kao u slučaju fosfora), već zahtijevaju i puno energije i fosilnih goriva za proizvodnju (kao u slučaju dušika).
„S druge strane, kompost se pravi od našeg otpada i pruža iste hranjive tvari kao i mineralno gnojivo; moramo ga maksimalno iskoristiti i tako zatvoriti ciklus“, kaže Arosemena.
„Međutim, kako bi se u potpunosti iskoristile njegove prednosti, treba ukloniti određene prepreke koje trenutno ometaju kružnost hranjivih tvari u gradovima, poput loše kvalitete poljoprivrednog tla u urbanim područjima, prihvaćanja komposta kao alternativnog gnojiva i lokalnih propisa povezanih s primjenom organskih gnojiva.“
Studija stoga donositeljima politika predstavlja cijeli životni ciklus, od otpada do usjeva, kako bi sustavno kvantificirali korist povezivanja tokova hranjivih tvari unutar grada.
Facebook
LinkedIn
X
Pinterest
tumblr